Okviri


Propozicije za objavljivanje



ATMOSVERA

Piše: Nikola Šimić Tonin

Godina 2033, užurbaje se kolonizacija Marsa. Europska Unija daje nemile poticaje za pokretanje obrta na Marsu. Među prvima u toj godini predsjedanja Bosne i Hercegovine Europskom Unijom, ko da su s Marsa pali, jave se Haso i habab mu Ivan, zvani Poduzetnik Ivša, da otvore čevapdžincu kako su izgovarali uglas, na Marsu, nazvavši je Brzogriznica... dok se Bosna zabavila razgraničenjem s Hrvatskom u Neumskome zaljevu, davno već oformivši ratnu mornaricu, proglasivši Huseina–Huska Sununpašić-Begovića prvim Bosanskim admiralom, bez izlaza na otvoreno more.

Sam asortiman za na kašku variva, čorbi, marendi, burekđisko-pečenjarskih ponuda govori o ozbiljnosti s kojom su pristupili rečeni kompići-parnjaci ovome poslu. Bilo je tu: čevapa u lepinji, u kajmaku, u kravljeme maslu, Banjalučkih čevapa, posnoga vegeterijanskoga čevapa, čista prirodna zeljenava s Bosanskih pašnjaka, vješalica, mučkalica, janjetine s ražnja, ispod peke, ražnjića, hajdučkoga čevapa, kapavice, cigančice, sagam-dolme, lukovica, Bosanskoga lonca, sarme, sataraša, škembića, čorbanca, kotlovine, čvaraka, suđuka, slanine svake fele do one bijele bijelcate ko veš-safun... koljenica, hladetine, popare, pure, kuruze... Slastica: Baklave, tulumbe, hurmašice, tufahija, halve, sutlije... A tek pita: sirnica, krompiruša, maslenica, lijena pita, zeljanica, tikvenjaća, kupusnjaća, uzljevuša, livaća, drobnica, jajuša, šarene pite, do pite s mesom, bureka... sve su pite pite, samo je burek Pitac.

Maksuz se dolazilo iz najudaljenijih sazviježđa na fruštuk, marendu, gablec, brzogriz u Brzogriz, ili samo nako s nogu, na jednu maksuziiju, prepečenicu, komovicu, šljivu, drenovicu, lozu, višnjevaću, ili hit Brzogriza, Maksuzija, rakija od suvih šljiva... a tek Bosanska kahva, s đezvicom, flinđanom, rahat-lokumom... Uveli su oni i ketering, tri pune svjetlosne godine putovala je jedna porcija sagam-dolme, tamo nekom, tamo negdje... U tamo neku galaksiju. Uzeli su u službu jednoga Galaktika, kog zatekoše na Marsu, s kojim se prvim skompaše, imo taj elektroniku, računalni sustav u malome prstu, i prvo što ga naučiše na bosanskome, bilo je : „Đes' ba jarane!“ – taj im vodio knjige, naplatu, primao Međuplanetarne naruđme, kontrolirao finacije, vodio pijar, glasnogovorništvo... „Samo taki“, reče Ivša, „kud mu se mati neobliznu.“ A da slaže, ukrade pronevjeri u matičnome sustavu Matičnjaku, njegove planete Galaktiona, jednostavno bi ga ištekali, izgasili, izbrisali iz poimanja, pojmovnika, pojmnika, pretvorili u onoga, koga nikada i nigdje nije bilo. Kada su Ivšu pitali u brojnim izravnim javljanjima s Marsa isključivom ekskluzivom za HRT i BiH TV, kako izgleda Galaktik, odgovarao je kratko, nako s visoka: „Znate kako izgleda Kinez.... eto ni nalik njemu!“

Nema planete, planetarnoga sustava, galaksije, koja im nedodijeli sertifikat izvrsnosti. Čulo se za njih duž cijeloga međuplanetarnoga dunjaluka. Primani su kao uglednici na svim razinama, do samoga Svemir-Vana, Broja Jedan... Tako što ne bi priređeno ni jednome do tada Zemljaninu. Te se za njih, u znak tih i tolikih zaslužnosti, izgradi Svjetlosnoplov, da bi mogli kada god im se ćejfne, skoknut malo do Sarajva, među raju. I na sve to rečeno, oni nesretni, tužni, utučeni. Jarani im u čudu: „Imate sve što mi ni zamisliti ne možemo, ugled, pare, besmrtnost, sve što zamislite, eto i prema nama ste ispali obrazli, a opet ste nezadovoljni, obisili bendule. A njih će dvojica uglas: „Je sve to što ste nabrojali imamo, i toliko toga što nije na vašoj razini da vam objasnimo, ali đaba kad' nema Atmosvere!“

Nikola Šimić Tonin, rođen 1962. u Zenici. Pesnik, pripovjedač, dramski pisac, pisac za decu, esejist i književni kritičar. Objavio MH Knin: Rukama zaustaviti vjetar (pesme) 2000. Nebeska drva (priče) 2000. Kraljevna u kapi rose(pesme za decu) 2002. Selice i stanarice (slikovnica) 2002. Bilo je to jednom sve zbog kiše (pjesme) 2004. Kralj Zvonimir (poema) 2004. Host (likovna monografija) 2006. Posudionica snova (pesme) 2009. MH Lastovo; Ustani kada kažeš Vukovar (poema) 2010. Privlačica Vinkovci, MH Zadar, U vatrama rata u vatrama krvi (rodoljubiva poezija) 2011. HKD Napredak Knin; Svratište riječi (pesme) 2011. HKD Napredak Zadar; Svratište riječi, (pesme)www.digitalneknjige.com; Azilanti (roman) Edicije Božičević, Zagreb 2012. Engleski okvir za ahmićku sliku (roman) HKD Rijeka, Biblioteka Književno pero, Rijeka 2013. Godine 2002. je dobio nagradu Grada Knina - Grb Grada Knina. Prva nagrada za tekst: Zašto je tužan Petar Pan - Mali splitski festival,Split 2006.Pobednik Malog Knin-festas pesmom Mi mornari, Knin 2oo7. 2009. druga nagrada, Međunarodni natečaj poezija za djecu Magda Simin RS.2010., Prva nagrada za poeziju Matičinih pjesničkih susreti u Velikoj Gorici. Druga nagrada za poetski uradak, Dani sjećanja na žrtvu Vukovara, Vukovar 2011. Egleski okvir za ahmićku sliku, roman godine, HKD, Biblioteke Književno pero, Rijeka 2013. Druga nagrada Matsuo Basho Award for 2013., Associazione Italiana Haiku (AIH), Međunarodna nagrada za haiku, Cordenons (PN) Italy, 2013. Dragovoljac Domovinskoga rata, živi i stvara u selu Plavno - Knin i primorskome mestu Drage - Pakoštane. HR.








Obodi
Libartes | O nama | Autorska prava | Arhiva | Linkovi | Kontakt
Sva prava zadržava © 2011 - 2014 libartes.com